Ukratko
- Najbolji termin u Srbiji je od sredine avgusta do kraja septembra. Drugi po kvalitetu je april.
- Zemljište mora imati najmanje 10 cm kvalitetnog humusa, a idealno 15 cm.
- Norma setve za standardne mešavine je 30–40 g/m², odnosno 3–4 kg na ar.
- Prve tri nedelje površinski sloj sme da se osuši — i to je kraj priče. Zaliva se kratko i često.
- Prvo košenje kada trava dostigne 8–10 cm, skraćuje se na oko 5 cm.
Travnjak je jedina stvar u dvorištu koju ne možete da popravite kasnije bez da je razvalite. Drvo možete presaditi, stazu prezidati, ali travnjak posejan na lošoj podlozi ostaje loš travnjak — samo ćete svake godine ulagati sve više novca u prihranu, vodu i zakrpe. Zato skoro sav posao kod travnjaka leži pre nego što seme dotakne zemlju.
U nastavku je postupak onako kako ga izvodimo na terenu, sa brojkama koje su proverene u našim radovima, a ne prepisane iz priručnika pisanih za atlantsku klimu.
Kada je pravo vreme za setvu
U Srbiji postoje dva termina, i nisu ravnopravna.
Jesenja setva, od sredine avgusta do kraja septembra, je bolja. Zemljište je još toplo od leta, pa seme klija brzo, a vazduh je već hladniji, pa mlada trava ne gori. Najvažnije je nešto treće: većina jednogodišnjih korova završava svoj ciklus krajem leta, pa mlada trava nema konkurenciju. Travnjak posejan početkom septembra ulazi u zimu sa razvijenim korenom i u proleće kreće kao zreo.
Prolećna setva, od početka aprila do polovine maja, je moguća ali zahtevnija. Trava i korov niču istovremeno, pa se prvih meseci bori za svetlo i vodu. Uz to, ako maj i jun budu sušni — a poslednjih godina jesu — mlad travnjak sa plitkim korenom ulazi u prvo leto nespreman.
Praktično pravilo: seje se kada je temperatura zemljišta na 5 cm dubine stabilno iznad 10–12 °C, a ne kada je vazduh topao. U aprilu se to lako pogreši — sunčan dan ne znači da je zemlja topla.
Setva u junu i julu se ne isplati. Tehnički je izvodljiva uz automatsko zalivanje, ali potrošnja vode i rizik od gubitka su takvi da je bolje sačekati avgust.
Priprema podloge — deo koji se najčešće preskoči
Ovde propada najveći broj travnjaka. Investitor vidi ravnu zemlju i misli da je posao gotov, a ispod te zemlje je nabijena građevinska podloga kroz koju koren ne može da prođe.
Redosled radova je sledeći:
- Čišćenje i uklanjanje ostataka. Šut, komadi betona, korenje, panjevi. Sve što ostane ispod, kasnije se vidi gore kao suva mrlja.
- Uništavanje višegodišnjeg korova. Ako na parceli ima pirevine, zubače ili palamide, one se rešavaju pre setve. Posle je kasno — selektivni herbicidi ih ne uklanjaju iz travnjaka bez štete.
- Rastresanje zbijenog sloja. Frezom ili podrivačem, na 20–25 cm. Ovo je korak koji nema vizuelni efekat, pa se najčešće preskače.
- Nanošenje humusa. Najmanje 10 cm, idealno 15 cm kvalitetnog, prosejanog humusa. Za 100 m² travnjaka to je 10–15 m³ materijala — brojka koja mnoge iznenadi.
- Planiranje i nivelisanje. Blagi pad od objekta, oko 1–2 %, da voda ne stoji uz temelj. Sve rupe se izravnaju sada, jer posle setve više ne možete.
- Valjanje. Laganim valjkom, da se zemlja slegne i da se vide udubljenja koja treba dopuniti.
- Startno đubrenje. NPK formulacija sa naglašenim fosforom, jer fosfor gradi koren.
Koja mešavina trave za srpsku klimu
Pakovanja u marketima obično sadrže visok udeo engleskog ljulja, jer on niče za pet do sedam dana i pravi utisak brzog uspeha. Problem je što slabo podnosi naša leta.
| Vrsta | Prednost | Ograničenje |
|---|---|---|
| Engleski ljulj (Lolium perenne) | Niče za 5–7 dana, izdržava gaženje | Strada u dugoj suši, kratkog veka |
| Livadski vijuk (Poa pratensis) | Pravi gust busen i sam popunjava rupe | Niče sporo, 14–21 dan |
| Crveni vijuk (Festuca rubra) | Podnosi polusenu i slabije zemljište | Ne voli često nisko košenje |
| Visoki vijuk (Festuca arundinacea) | Najotporniji na sušu, dubok koren | Grublji list, traži redovno košenje |
Za dvorišta u Beogradu i Vojvodini najbolje rade mešavine u kojima visoki i livadski vijuk zajedno čine bar polovinu, uz engleski ljulj kao brzu zaštitu mladih biljaka. Za senovita dvorišta udeo crvenog vijuka ide naviše. Za igralište i deo gde se trči, engleski ljulj i livadski vijuk.
Ako vas najviše brine potrošnja vode, pročitajte i tekst o biljkama otpornim na sušu — travnjak nije jedino rešenje za svaku površinu.
Setva i valjanje
Norma je 30–40 g po kvadratu, odnosno 3–4 kg na ar. Manje od toga daje redak travnjak u koji ulazi korov; više od toga daje pregustu setvu u kojoj se mlade biljke guše i lakše oboljevaju.
Seje se po mirnom vremenu, bez vetra. Količina se podeli na dve polovine i seje se unakrsno — prva polovina uzduž, druga popreko. Tako nema praznih traka. Posle setve seme se plitko zagrebe grabuljama, najviše 0,5–1 cm, pa se površina povalja. Seme trave se ne zakopava dublje; ono kojem treba svetlo za klijanje ispod dva centimetra zemlje jednostavno ostaje dole.
Prve tri nedelje: gde travnjaci propadaju
Ovo je jedini deo koji ne trpi improvizaciju. Seme koje je nabubrilo pa se osušilo je mrtvo seme — ne čeka sledeću kišu.
- Od setve do nicanja: zaliva se kratko i često, 2–3 puta dnevno po 5–10 minuta finom kišicom. Cilj je da gornji centimetar zemlje bude stalno vlažan, a ne natopljen.
- Posle nicanja: prelazi se na ređe i obilnije zalivanje, da bi koren krenuo u dubinu. Jedna do dve doze nedeljno, po 20–25 litara po kvadratu.
- Vreme dana: rano ujutru. Večernje zalivanje ostavlja list mokar preko noći i otvara vrata gljivičnim oboljenjima.
Ako nemate vremena da tri nedelje budete vezani za baštensko crevo, jedini ozbiljan odgovor je automatsko navodnjavanje. Kod nas se sistem najčešće i postavlja pre setve, dok je podloga otvorena.
Prvo košenje i prva godina
Kosi se kada trava dostigne 8–10 cm, i skraćuje na oko 5 cm. Nikada se odjednom ne skida više od trećine visine. Nož mora biti oštar: tup nož mladu travu čupa iz vlažne zemlje zajedno sa korenom.
Prvih nekoliko košenja obavlja se po suvom, sa praznim košem ako mašina to dozvoljava, jer je mlad busen još slabo ukorenjen. Gaženje po sveže izniklom travnjaku svodi se na minimum prvih mesec dana.
U prvoj godini travnjak dobija dve prihrane — jednu u proleće azotnim đubrivom, drugu krajem leta sa naglašenim kalijumom. Detaljan raspored svih radova po mesecima nalazi se u tekstu kalendar nege travnjaka.
Pet grešaka koje vidimo najčešće
- Setva na nabijenu građevinsku podlogu bez rastresanja i bez dovoljno humusa.
- Setva u junu, jer je tada investitor završio kuću i hoće travu do leta.
- Preduboko zagrtanje semena grabuljama ili frezom posle setve.
- Prekid zalivanja posle prvog nicanja, kada izgleda da je posao gotov.
- Prvo košenje prekasno i prenisko, kada trava već legne i onda se skine na dva centimetra.
Ako travnjak već imate i nije onakav kakav je bio prve godine, verovatno vam više treba tekst zašto travnjak žuti i proređuje se nego nova setva. Sanacija postojećeg travnjaka je po pravilu jeftinija od podizanja novog.
Kada ima smisla zvati izvođača
Za površine do stotinak kvadrata, uz dobru volju i pozajmljenu frezu, ovo je posao koji vlasnik može sam. Preko toga, a naročito kada treba dovesti i razastrti desetine kubika humusa, isplati se mehanizacija.
Mi travnjake podižemo setvom i busenom, sa kompletnom pripremom podloge i sa garancijom na primopredato zelenilo. Ako hoćete procenu za svoju parcelu, treba nam površina, lokacija i par slika terena — javite se ovde.
Česta pitanja
Koji je najbolji mesec za setvu trave u Srbiji?
Septembar. Zemljište je još toplo pa seme brzo klija, vazduh je hladniji pa mlada trava ne gori, a jednogodišnji korovi su završili ciklus pa nema konkurencije. Drugi najbolji termin je april.
Koliko semena treba po kvadratnom metru?
Za standardne mešavine za dvorišta 30 do 40 grama po kvadratnom metru, odnosno 3 do 4 kilograma na ar. Za 500 m² travnjaka to je 15 do 20 kg semena.
Koliko dugo treba zalivati novoposejan travnjak?
Prve tri nedelje, dok se ne završi nicanje, zaliva se kratko i često — dva do tri puta dnevno po 5 do 10 minuta, da gornji centimetar zemlje ostane stalno vlažan. Posle toga prelazi se na ređe i obilnije zalivanje, jednom do dva puta nedeljno sa 20 do 25 litara po kvadratu.
Koliko humusa treba za novi travnjak?
Najmanje 10 cm, a idealno 15 cm kvalitetnog prosejanog humusa. Za 100 m² travnjaka to je 10 do 15 kubika materijala.
Za koliko dana niče trava?
Zavisi od vrste i temperature. Engleski ljulj niče za 5 do 7 dana, livadski vijuk za 14 do 21 dan. Kod mešavina se prvo pojavi ljulj, pa izgleda da je travnjak redak — ostale vrste stižu kasnije.
Od 1987. projektujemo, izvodimo i održavamo zelene površine širom Srbije, sa sopstvenim timom inženjera pejzažne arhitekture i sopstvenom mehanizacijom. Tekst je napisan na osnovu radova na terenu, ne prepisan iz stranih priručnika.